DEMOGRAFIJA:

ŠEST MILIJARDI ZEMLJANA

  • Na temu demografija jedan krasan članak napisao nam je i naš ovogodišnji maturant Šime Knežević, koji je napisao članak  SAVE THE WORLD-KILL YOURSELF.

  • Svjetske regionalne razlike porasta stanovništva u ovom broju nam je opisala i prikazala naša učenica Ivona Lozić. Uz taj članak imamo i još članak o prognozi stabilizacije svjetskog stanovništva koji je napisala Orjana Džepina, a posljedice demografske eksplozije su nam zajedno opisale Marija Jovančević & Iva Glavan.

  • Na ovu temu imamo još jedan dosta kvalitetan rad o urbanizaciji i socio-ekološkim problemima velikih gradova koji su nam napisale Hrvatka Šupraha, Željka Katuša & Antonija Lisica. I onda tko kaže da timski rad ne pomaže, a za to su svjedoci i naši učenici koji su zajedničkim radom stvorili kvalitetne članke.


DEMOGRAFSKA EKSPLOZIJE

      Fenomen demografske ekspanzije, u stoljeću koje je na izmaku, predstavlja jedan od najozbiljnijih problema za opstanak našeg Planeta. Bude li čovjek i dalje prema prirodi stajao u pljačkaškom gardu, osjećajući da u svojoj tehničko-tehnološkoj superiornosti može sebi podložiti sve što hoće, kako bi iz toga izvukao što bržu i što veću materijalnu dobit, već u bliskoj budućnosti ne piše mu se dobro.
      ...U posljednje vrijeme Zemlja se uspoređuje sa svemirskim brodom, "Spaceship Earth", koji ima ograničene rezerve goriva i hrane, pa se posada i putnici u njemu moraju ponašati izuzetno racionalno kako bi sebi osigurali bezbrižno putovanje. Stanovnici broda moraju unaprijed biti svjesni svoga položaja, stanja i uvjeta na brodu koji im pruža utočište, a ta svijest mora biti trajna.
     ...Za život čovjeka neophodna je energija. I sam je čovjek izvor energije. Da bi došao do hrane on mora raditi, trošiti svoju energiju. Izvori energije za čovjeka su biljke i životinje, jer su i oni svojevrsni transformatori energije. Ljudi daleke prošlosti, oni koji su živjeli prije agrarne revolucije, opskrbljivali su se energijom biljaka i životinja tako što su lutali u potrazi za njima.
      ...Godine 1987. U svijetu je, kao što smo istakli na početku, živjelo oko 5 milijardi stanovnika, a u listopadu ove godine svjetsko je pučanstvo doseglo fantastičnu brojku od 6 milijardi¨! Nastavi li se ovakav trend umnožavanja svjetskog pučanstva, uz sadašnju globalnu stopu rasta od 17 promila, deset milijarditi stanovnik Zemlje mogao bi se roditi negdje 2027.godine, dakle točno u doba kada će današnji pet milijarditi stanovnik, dvanaestogodišnji dječak Matej Gašpar, navršiti 40 godina života.


Regionalne razlike porasta stanovništva

      Svjetsko se stanovništvo ne umnožava u svim dijelovima globusa jednakom brzinom. Dapače, postoje velike regionalne razlike između razvijenog i nerazvijenog dijela čovječanstva. Nerazvijeni dio svijeta se puno brže umnožava za razliku od razvijenih, što je na prvi pogled paradoksalno, jer bi logičnije bilo da bogati imaju više djece, budući oni mogu lakše osigurati egzistenciju i životni standard svome potomstvu od siromašnih. No, kada se malo bolje analiziraju razlozi tomu, vidi se da su ti omjeri logični.
      ...Osim velikih regionalnih razlika u stopama porasta stanovništva postoje i znatne vremenske razlike u trendovima njegova rasta. Do godine 1920. ekonomski razvijenije zemlje imale su veću stopu prirasta stanovništva od ekonomski nerazvijenih. Nakon 1920. dolazi do preokreta i stanovništvo nedovoljno razvijenih raste puno brže od razvijenih zemalja. Stope porasta stanovništva nerazvijenih zemalja od 1950. godina dvostruko su veće od razvijenih, pa demografski stručnjaci govore o super eksponencijalnom rastu stanovništva tih zemalja.
      ....U procesu suvremenog porasta čovječanstva značajnu ulogu odigrala su biomedicinska istraživanja s nizom preventivnih zdravstvenih mjera koje je diljem svijeta, nakon Drugog svjetskog rata, proširila Svjetska zdravstvena organizacija, za čije je osnivanje najzaslužniji veliki hrvatski liječnik-preventivac dr. Andrija Štampar, kao što su cijepljenje protiv brojnih zaraznih bolesti, suzbijanje epidemija i endemija zaraznih bolesti (malarije, tropskih bolesti).

malo.gif (807 bytes)